06. Apr

Što jedemo kad jedemo povrće tretirano kemijom ili zašto panika oko Monsanta?

Standard je da kupujemo povrće tretirano kemijom. Ako želite kupovati prirodno uzgojeno povrće uzgojeno na zdravoj, nezagađenoj zemlji, morate to posebno naglašavati kao „biološki“ uzgojeno, „ekološki uzgojeno“, pa tako govorimo o „ekološkoj“/“biološkoj“/“organskoj“ ili čak i „alternativnoj“ poljoprivredi. Dakle, ako je to alternativa, odstupanje od norme, svojevrsna devijacija, otklon, pa pobogu, što je onda standard, norma?  Da biste došli do eko-proizvoda, morate izdvojiti dosta vremena jer je to ipak vrsta potrage u kojoj se teško vjeruje, a nerijetko i kunica jer je često, ne uvijek, eko-hrana uvezena izvana i jasno je da je posljedično i skuplja. Međutim, iznenadili biste se ugodno koliko ekoloških OPG-ova postoji kod nas.  Postoji već uhodana mreža kojom se spajaju direktni kupci i proizvođači – kod nas postoji GSRGrupa solidarne razmjene unutar koje proizvođači na uglavnom tjednoj bazi prodaju svoju robu direktno kupcima, a ima i sve više trgovina koje pune svoje proizvode zdravim, ekološkim i lokalno-uzgojenim proizvodima. Jučer sam spomenula da je na west-sajdu, u Matuljima duć „Natura Amantis“ koji ima odličnu ponudu svega zdravoga i finoga, a na east-sajdu, na Vežici je primjerice totalno šarmantna voćarna „La Voće“ gdje isto ako možete kupiti zdravo, prirodno-uzgojeno sretno voće i povrće. Svako toliko se organiziraju zelene tržnice i sajmovi. Ima inicijativa, ima zdrave hrane!

To jedemo. Zanimljivo da je isti znak na boci od Domestosa kao i na hrani koju jedemo.

U primozgu nam negdje skače da je kemija loša, da je GMO loš, no da ne ostane sve u generalizaciji, evo jednog primjera. Dakle, fejzbuk se opravdano raspisao o Monsantu koji je registriran u Hrvatskoj i ljudi se s pravom brinu pitajući se što se kuha i koje su posljedice toga. Monsanto je korporacija kojoj je imperativ količina proizvedene hrane i profit. Jasno i glasno. Ne zdravlje, priroda, eko-sustav, kvaliteta, već para i ne skrivaju to. Monsanto drži svjetski monopol nad GMO sjemenom i kemijskim proizvodima koji su nužni za tretiranje biljaka izraslih na njihovom sjemenu, a za okoliš znače ekocid. Nije Monstanto jedini, monstantova ima koliko hoćeš, ali ima monopol, najjači je i odzvanja jer je već jako puno štete na svjetskoj razini prouzročio. Dakle, ako posiješ miljardun hektara kukuruza  i to iz GMO sjemena, jasno da ti treba i tona kemije da ta monokultura uspije i to u što većem prinosu. Naravno, svatko želi imati što veći prinos, ali pitanje je pod kojim uvjetima? Ljudi su opravdano zabrinuti – gdje Monsanto prođe, tamo trava više ne raste. Takvom poljoprivredom truje se voda, zagađuje se tlo i proizvodi se loša, toksična hrana koju mi jedemo, a posljedice se epidemije bolesti koje su postale problem na civilizacijskoj razini.

Nije zdravo za udahnuti, ali je okej za pojesti. 

Zašto strah od Monsanta? Jer sa sobom donosi zastrašujući način poljoprivrede koji rezultura zagađanjem eko-sustava i bolešću. Dakle, glifosat je najrašireniji herbicid na svijetu koji se koristi protiv „korova“. Glifosat se nalazi u Monsantovom proizvodu „Roundup“, kao i u čak skoro stotinu herbicida koje poljoprivrednici svakodnevno koriste po čitavom svijetu. Dakle, vidiš čovjeka tu u susjedstvu kako špricka nekom pumpicom jer je korov neprijatelj, a svi želimo imati najljepši travnjak na plus 40 u špici kolovoza na Mediteranu, po mogućnosti s kojom egzotičnom biljkom kojoj treba deset galona vode dnevno, jer ružmarin je tako passé, a sve zato da pokažemo susjedu tko ima ljepši travnjak, ma najljepši u susjedstvu… uglavnom kad ga vidiš da špricka tom pumpicom, on špricka najvjerojatnije nekim herbicidom koji sadrži glifosat jer zašto pljevit’ rukama i motičicom kad možeš pšp-pšp i eto, niš’ više ne raste. Prijatelju, jesi li se zamislio zašto ništa ne raste, gdje to odlazi, možda u neke podzemne vode koje i ti piješ, kao i tvoja djeca i što sa svim tim svijetom u toj zemlji, što mu radiš iako možda okom svojim, premalim i preuskim, to sad ne vidiš? Uglavnom, kad vidiš ga špricka, astronomska je šansa da se tom mućku nalazi glifosat.

Prema Sjetvenom priručniku Marie Thun, glifosat se nalazi „u herbicidu Roundup i Boom efektu, u čak 93 herbicida za poljoprivrednike i 51 herbicidu za vrtlare (Umweltinstitut München). Proizvođač se hvali čak i tvrdnjom da ga ‘okoliš dobro podnosi’ (Albert Schweitzer Stiftung). Na webstranicama nalazimo međutim cijeli red alarmantnih informacija baš o suprotnom (v. Bündnis 90, Bund.net, Nutricionizam…). Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je da glifosat vjerojatno uzrokuje rak. Studije znanstvenika prof. G.E.Seralinija, prof. Davida Schuberta (Salk Institut), prof. Dona Hubeja potvrđuju uzročnu povezanost ne samo između glifosata i raka, nego i uzročnu povezanost između glifosata i razvoja više od 40 bolesti. Nabrajaju: neplodnost, pobačaje, razvoj Alzheimerove bolesti, dijabetes, rak, depresiju, srčane infarkte, teške ozlijede jetara i bubrega… tvrde da otrov djeluje mutageno te mjenja DNK, da već jako male količine oštećuju embrionalne stanice, placentu i DNK. Opasnost donosi i životinjskom svijetu. Njemački Agrar-Info izvješava da sve više krava muzara jadno umiru, sve više je mrtvo rođene teladi, sve više ima butalizma koja je posljedica trovanja glifosatom. Sve više ugibaju pčele. Sve više je problema s plodnošću zemlje jer je glifosat štetan za mikroorganizme.

Alarm su pokrenula istraživanja na kravama u Danskoj. Nakon obdukcija 240 bolesnih životinja koje su u urinu imale glifosat 2013. godine su pronađene velike vrijednosti određenih enzima te nedostatak pojedinih elemenata u tragovima, oštećenje jetre i membrane mišićnih stanica. Analize, koje su tada bile napravljene na 182 stanovnika većih gradova u 18 europskih država pokazale su da je tada 70% testiranih stanovnika u urinu imalo glifosat – danas pokazuju da svi testirani stanovnici Europe u urinu imaju glifosat. Glifosat je u međuvremenu prisutani u vodi i u zraku. Čak u majčinom mlijeku svih testiranih mladih mama pronašli su glifosat i to u koncentraciji koja je veća nego što je ‘dozvoljena’ za pitku vodu. Glifosata u organizmima ima tim više što više se unosi hrana koja je proizvedena uz upotrebu glifosata. Koncentracije glifosata su najviše u genetski modificiranom kukuruzu i soji. U poljoprivrednim proizvodima glifosat je danas prisutan u cijeloj krmi i hrani, osim u onoj koja dolazi iz ekoloških uzgoja. Englezi su ga pronašli u 34 od 40 testiranih brašna i pekarskih proizvoda, njemački Öko test isto tako u Njemačkoj. Kod nas neće biti drugačije, ali nije nam poznato da li netko obavlja ispitivanja. Na Šri Lanki je glifosat zabranjen, ali je za puno poljoprivrednika zabrana došla prekasno. Prije zabrane je trebalo oboljeti  400.000 ljudi i oko 20.000 umrijeti od njih radi „nepoznate“ bolesti bubrega. Koliko ljudi će trebati kod nas umrijeti prije zabrane? Znate li da zeleno svijetlo za odobravanje glifosata Europskoj komisiji daje Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA)? Isto vrijedi za genetski modificirane organizme i aditive. Sve na tvrdnju proizvođača, a bez provjeravanja štetnosti.“

Doslovno jedemo sav otrov koji se koristi u proizvodnji hrane. Rakovi i sve te boleštine nažalost stoje kao posljedica otrovane hrane izrasle na otrovanom tlu koju svakodnevno unosimo u sebe. Kemija kao ni smeće koje sebično proizvodimo u ogromnim količinama, ne „nestaje“ niti ne „odlazi“ već je itekako prisutno i ima ogromne posljedice, samo se ne nalazi trenutno u našem vidnom polju. Danci skužili potrovane krave, upregnuli sinapse i prevalili ne tako logički zahtjevan put shvativši da hm.. ako trujemo zemlju, trujemo krave, trujemo vodu, jedemo tu hranu, pijemo tu vodu… hm, ne, nije dobro. I ljudi imaju u planu na nacionalnoj razini u narednih nekoliko godina postići to da cijela poljoprivreda bude ne ekološka, već biodinamička, dakle, u potpuno zdravoj harmoniji s prirodom. Nadajmo se da će se i hrvatske sinapse upaliti prije negoli bude prekasno. Sljedeći put neću više o crnjacima, obećajem!

Pozići veli,

Anka Feudalka

Izvor: Thun,  Matthias K. 2016. Sjetveni priručnik Marie Thun: kalendar za poljoprivrednike, vrtlare i pčelare. Zagreb: Ajda Zagreb d.o.o.