13. Apr

Žitarice na zlu glasu!

Bogdaj! Prije svega – bebe u stakleniku rastu k’o na stereoidima jer su mažene, voljene i pažene i paralelno s brigom i naštancavanjem bebolinaca, svojim dvjema rukama radilicama i super-vilama, priprema njive je pri kraju tako da sad i službeno otvaram sezonu Aninog povrća koje samo što nije za klopat’! Ukoliko se želite pribilježiti za ovosezonsku košaricu Aninog zdravog povrća, javite se, tu gore, u kontakt formu. Za koji dan stavljam sve informacije o ponudi, cijenama i dostavi.

Vratimo se na žitarice. Velika je hajka na žitarice u zadnje vrijeme, postale su omražene. Znači, kad čovjek kaže „žitarica“ prva asocijacija je „ugljikohidrat!“ i iduća asocijacija su gojazni Ameri s ravnim stopalima u preuskim šlapicama iz kojih im vire debeli prstići za koje ne znaš kako su uopće ušli u tu šlapicu. Da, žitarice jesu ugljikohidrati, ali postoje ugljikohidrati i ugljikohidrati i ne, ako znate kakve žitarice jedete, dupe vam neće narasti na veličinu dupeta Kim Kardašijan.

Stvar je u tome da se ljudi prežderavaju rafiniranim žitaricama, bijelim proizvodima, uglavnom pšenicom, koja je prerađena, nutritivno bezvrijedna i koja se pretvara u šlaufiće oko trbuha dok tijelo ostaje gladno iznutra jer ne dobiva željene nutrijente. Rafinirane/prerađene/“bijele“ žitarice su reducirane na čisti bezvijedni škrob jer su im odstranjene klice i mekinje – dragocijeni dijelovi žitarice u kojima se krije blago: hranjivi sastojci koji su potrebni našem tijelu. Dakle, (cjelovita) žitarica minus mekinja i klica = škrob = dupe veličine Kim Kardašijan = tužno tijelo gladno iznutra! (Digresija: ovo me mentalno oštetilo jer me podsjetilo na pjesmu „Minus i plus“ Jelene Rozge, a to me pak skoro šlagiralo jer me strah kako uopće moj mozak zna za Jelenu Rozgu i njene bezvremenske hitove. Ozbiljno sam zabrinuta sad.) Plus da bi ti prerađeni proizvodi mogli godinama stajati u obliku brašna na policama supermarketa  moraju biti itekako kemijski istretirani. Jer da valja, mravići i životinjice bi ih odavno potamanili, a ako njima nije dobro, zašto bi bilo nama?

Dakle, prije nego što se žitarice objese na stup srama i zauvijek da pedala iz špajze, valjalo bi napraviti distinkciju između rafiniranih, bijelih žitarica koje su no-no i nerafiniranih ilitiga cjelovitih žitarica koje su nam zapravo bestići, a da to ni ne znamo.

E, tu smo. Cjelovite žitarice su sasvim druga priča. Smeđa riža, ječam, proso, kvinoja, helja, pir, zob, kukuruzna krupica… E, to su igrači. Naše tijelo voli cjelovite žitarice jer mu osiguravaju stabilnu i dugotrajnu energiju za rad, za život. Cjelovite se žitarice sastoje od složenih ugljikohidrata – polisaharida, koji se polako razgrađaju pružajući nam stabilnu energiju i dugo nas drže sitima. Ako se doručak, između ostalog sastoji od kvalitetne žitarice, dugo ćete biti siti i nema grickanja između obroka. Osim složenih ugljikohidrata i dugotajne energije kojom nas opskrbljuju, cjelovite žitarice su odličan izvor vlakana koje naša probava voli, imaju bjelančevinaminerala i vitamina u sebi (posebice B skupina vitamina) i što je važno,  polako prolaze proces probave i tako održavaju stabilnu razinu šećera u krvi.

Žitarice su majka!

Prema makrobiotičkim smjernica i njenoj strukturi koju slijedim (a) jer volim strukture i b)jer ova zaista ima smisla) žitarica je baza prehrane i na pijatu treba biti zastupljena 30-60%, ovisno o dobi, aktivnosti, zdravstvenom stanju.. Žitarica je majka za doručak! Zimi više idem na slatkaste okuse – smeđa riža u različitim kombinacijama, volim kaše: zobena kaša; kaša od amaranta ili prosa isto u raznim kombinacijama… Sad, u toplije dane, tijelo me više pita kiselkasto i gorkasto i češće mi se ječam i palenta u kiselkastijim varijantama nađu na pijatu. Evo, danas je pala miso juhica od mrkve gotova za deset minuta, palenta s lanenim uljem i sjemenkama te kratko kuhana blitva sa strane. Brzo doručak jer sam pičila brzo ća, ali zdrav, i do ručka sam mučala.  Gledam da mi je žitarica najzastupljenija u doručku. Za ručak povećam količinu povrća i smanjim količinu žitarica – smeđa riža, proso, ječam, zimi heljda.. Žitarica kao zasebni dio na pijatu, često posuta sjemenkama ili umiješana u salatu, pa s algama, sad u proljeće sa šparogama, ili u varivu ili maneštrici ili u polpetama ili zimi zapečena u pećnici, ma bezbroj je načina za igru i polako mi slinice cure! Ako sam gladna navečer, uglavnom pojedem ostatak od ručka ili na brzinu pripremim neko povrće.

Jasno da žitarice treba adekvatno pripremiti – ako smeđu rižu kuhate 25 minuta, da, bit će tvrda i fujkić. Smeđa riža se kuha dobrih 50-ak minuta i kuham ju uglavnom u ekspres loncu. Ovako kuhana je mekana i fina. I kako sam kao i svi, ultra bizi, kuham ju u većoj količini, za dva dana, u taperverko i u frižider, tako radim sa svim žitaricama koje se duže kuhaju. I uglavnom ju kuham s kombu algom koja je alga pa je sama po sebi fenomenalan izvor minerala, ali u ovom kontekstu, kuhana sa žitaricom – olakšava probavu.

Smeđa riža u maminom ekspres loncu iz sedamdeset-i-neke uvijek ide sa mnom i zvijezda je na radionicama i tečajevima kuhanja! Možda je vrijeme da mu dam i ime.

Žitarice treba jesti, kao i svu drugu hranu, u skladu s godišnjim dobom: proljeće je vrijeme kad se više jede ječam koji blagotovorno djeluje i na kožu, raž i zob, ljeto je vrijeme „lakših žitarica“, kukuruza, amaranta i kvinoje, jesen je vrijeme kraljice – gospođe smeđe riže; heljda je tipična zimska žitarica koja grije organizam. Sve u prirodi ima svoj razlog i svoju svrhu.

Povrće isprešano u preši – kratke fermentacije su obilje zdravlja za probavu i imunitet i jako se fino slažu sa žitaricama. Ovo je isprešan kupus, s malo octa, soli i maslinovog ulja. Imam ga za nekoliko dana.

kuhamo obzirom na sezonu – zimi smo više u kuhinji i hrana je „jača“, pa je tako i termička obrada jača; duže obrađujemo hranu pa upošljavamo pećnicu i više ekspresiramo s loncem, dok ljeti, dok nam znoj curi niz lice i nikako pobjeć’ od vrućine, bježimo iz kuhinje, ne pada nam na pamet dva sata nahuhavat’ i okrećemo se kraćim načinima pripreme i često, meni najdražim, predivnim osvježavajućim salatama pripremljenim na stotinu načina koje uključuju i žitarice i mahunarke i sirovo povrće koje se upravo preporučuje ljeti jer sirovo hladi organizam.

Cjelovite žitarice su odlična namirnica koju treba znati adekvatno pripremiti. I naravno paziti da nisu iz GMO sjemena i da su iz ekološkog uzgoja. I dajte im još jednu poštenu šansu prije nego ih otfikarite u ropotarnicu prošlosti jer žitarice su zakon!

Pozdrav veli, živili i uživajte u proljeću!

Anka SeljAnka